Nensi Pelosi, predsedavajuća donjeg doma američkog Kongresa sastala se sa predsednicom Tajvana Cai Ing Ven u poseti koju je Kina oštro osudila.
Pelosi, najviši američki zvaničnik koji je u poslednjih 25 godina posetio Tajvan, rekla je da je njena delegacija došla da „nedvosmisleno i jasno stavi do znanja“ da SAD neće „napustiti“ ostrvo.
Kina je ranije saopštila da će SAD „platiti cenu“ zbog posete Pelosi.
Doputovala je uprkos protivljenjima Bele kuće, odnosno administracije predsednika Džozefa Bajdena.
Tajvan sebe smatra suverenom državom, dok Peking na Tajvan gleda kao na otcepljenu provinciju – Tajvan se od kopnene Kine odvojio 1949. godine, kada su komunisti preuzeli vlast.
„Pre 43 godine Amerika je obećala da će uvek biti uz Tajvan… Danas je naša delegacija došla da nedvosmisleno stavi do znanja da nećemo odustati od naše posvećenosti Tajvanu“, rekla je Pelosi, misleći na Zakon o odnosima sa Tajvanom.
Tajvan je postao još jedna sporna tačka usred pojačanih tenzija i oštre retorike između Vašingtona i Pekinga poslednjih godina.
SAD se pridržava politike „Jedne Kine“ – kamena temeljca diplomatskih odnosa dve zemlje koji priznaje samo jednu kinesku vladu – i imaju formalne veze sa Pekingom, a ne sa Tajvanom.
Ali takođe održava „čvrstu nezvaničnu“ vezu sa ostrvom, a to obuhvata prodaju odbrambenog oružja Tajvanu.
Peking smatra posetu Pelosi još jednim znakom podrške Tajvanu.
Kina je već pojačala vojno prisustvo u Južnom kineskom moru.
Iz Moskve su poručili da „Kina ima pravo da preduzme mere da zaštiti suverenitet“, prenosi agencija Frans pres.
Tokom sastanka predsednicom Cai, Pelosi je Tajvan nazvala „inspiracijom za sve ljude koji vole slobodu“, rekavši:
„Svet se suočava sa izborom između demokratije i autokratije. Odluka Amerike da sačuva demokratiju ovde na Tajvanu ostaje čvrsta.“
Cai je na sličan način pohvalila partnerstvo, rekavši da je Tajvan ostao „pouzdan i pouzdan saveznik SAD“.
Ona je dodala da se Tajvan „suočava sa pojačanim vojnim pretnjama“, dodajući da „neće odustati i da će učiniti sve što je potrebno da ojača sposobnosti samoodbrane“.
Šta je politika „Jedne Kine“?
Od 1979. SAD su priznaju politiku „Jedne Kine“.
To znači da SAD priznaju stav Kine da postoji samo jedna kineska vlada.
Prema toj politici, SAD imaju formalne veze sa Kinom, a ne sa Tajvanom.
Ali SAD i dalje podržavaju ostrvo i obećale su da će mu pomoći u odbrani, između ostalog i snabdevanje oružjem.
Politika „Jedne Kine“ je ključni kamen temeljac kinesko-američkih odnosa.
Ali Kina insistira da će jednog dana u potpunosti vratiti Tajvan.
Kineska vladajuća Komunistička partija zapretila je upotrebom sile ako Tajvan ikada zvanično proglasi nezavisnost.
Pelosi: Svet se suočava sa izborom između autokratije i demokratije
Odmah po sletanju na Tajvan, oko 22.45 po lokalnom vremenu, Pelosi je na Tviteru napisala da njena poseta pokazuje „nepokolebljivu posvećenost i podršku Amerike demokratiji Tajvana“.
„Solidarnost Amerike sa 23 miliona stanovnika Tajvana danas je važnija nego ikada“ i da njena poseta „ni na koji način nije u suprotnosti sa dugogodišnjom politikom Sjedinjenih Država“, napisala je.
Ispred hotela gde bi Pelosi treba da odsedne, u toku je manji protest prokineske grupe koja se protivi njenoj poseti.
Neki drže transparente na kojima piše: „Ratni huškaču, idi kući!“.
Kako reaguje Kina?
Kina je označila posetu Nensi Pelosi Tajvanu kao „izuzetno opasnu“ i poručuje da će to ozbiljno naštetiti odnosima Pekinga i Vašingtona.
Optužila je Pelosi da se „igra vatrom“.
„Oni koji se vatrom igraju, od nje će i stradati“, upozorio je Peking u saopštenju objavljenom prilikom sletanja.
Istu frazu upotrebio je i kineski predsednik Si Đinping u nedavnom telefonskom razgovoru sa Bajdenom.
Kineski mediji izveštavaju da borbeni avioni prelaze Tajvanski moreuz.
Navodno je reč o borbenim avionima Su-35.
Kina je u utorak poslala ratne avione do srednje linije, neformalne linije razdvajanja u Tajvanskom moreuzu između kineskog kopna i Tajvana.
Njene snage održavaju vežbe, a istočna komanda kineske vojske je na internetu objavila video u kojem se poručuje da je „potpuno spremna“.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je odlučno da se odbrani od bilo kakvih kineskih pretnji.
Američki ratni brodovi, među kojima i nosač aviona, stacionirani su u vodama istočno od Tajvana, što Vašington naziva rutinskim raspoređivanjem.
Nosač USS Ronald Regan prešao je Južno kinesko more i sada je u Filipinskom moru, istočno od Tajvana i Filipina i južno od Japana, rekao je zvaničnik američke mornarice.
Sama najava poseta Pelosi Tajvanu, izazvala je glavobolje u Beloj kući.
Prošle nedelje, Bajden je novinarima rekao da „vojska misli da poseta Pelosi nije dobra ideja“.
Džon Kirbi, portparol američkog Saveta za nacionalnu bezbednost, u ponedeljak je rekao da Pelosi „ima pravo da poseti Tajvan“ i da „sama donosi odluke“, dodajući da Bela kuća poštuje nezavisnost američkog Kongresa.
Pelosi je jedna od najglasnijih kritičara kineskog rukovodstva, posebno osuđujući stanje u vezi sa ljudskim pravima.
Susretala se sa i kineskim disidentima.
Prvobitno je planirala da poseti Tajvan u aprilu, ali je odložila putovanje jer je bila pozitivna na kovid-19.
Analiza
Stiv Mekdonel, dopinsnik iz Kine
Kod eskalacije je opasno to što je teško povući se.
Sada kada je predsednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi uspela da poseti Tajvan – najviši američki zvaničnik koji je to učinio u poslednjih 25 godina – zar drugi neće želeti da učine isto u budućnosti?
Sada kada je Kina održala velike vojne vežbe, tako blizu Tajvana, zašto to ne ponoviti?
Ne tako davno, plan Pekinga sa Tajvanom podrazumevao je angažman.
Međutim, pristup kineskog predsednika Si Đinpinga postao je mnogo ratoborniji, sa sve većim pritiskom na Tajpej.
Možda je najveći izazov za regionalnu stabilnost to što je svačija javna pozicija o Tajvanu smešna.
To je kao džinovska igra pretvaranja koju je sve teže igrati.
Kina se pretvara da je Tajvan trenutno deo njene teritorije, iako ostrvo ubira sopstvene poreze, bira sopsvenu vladu, izdaje vlastite pasoše i ima vojsku.
Amerika se pretvara da ne tretira Tajvan kao nezavisnu državu, iako mu prodaje visokotehnološko oružje i, povremeno, neki visoki zvaničnik dolazi u posetu koja veoma liči na službeno putovanje.
Očigledno je da ne bi bilo potrebno ništa da ova slabašna predstava, osmišljena da garantuje status kvo, propadne.
Kineske vojne vežbe sa bojevom municijom i stopiranje uvoza keksa i peciva sa Tajvana
Narodnooslobodilačka armija Kine od srede će izvoditi trodnevne vežbe gađanja, potvrdili su njeni državni mediji, pri čemu je svim civilnim brodovima i avionima zabranjen ulazak u regione vežbi.
Kina je danas obustavila uvoz keksa i peciva sa Tjavana, čime je pogođeno oko 35 firmi.
Keksevi i peciva su važne trgovinske stavke između Tajvana i Kine, kao i Hongkong.
Oko dve trećine izvoza sa Tajvana u 2021. godini činili su keks i peciva, ukupne vrednosti 646 miliona dolara, prenose tajvanski mediji.
U 2020. vrednost je dostigla 660 miliona dolara, što čini 37 odsto ukupnog izvoza.
Procenjuje se da će preko 100 kompanija na Tajvanu biti prinuđeno da prestane da posluje sa Kinom nakon što sankcije stupe na snagu.
BBC, danas.rs