Dovoljan broj postelja za pacijente kojima je potrebno psihijatrijsko lečenje, Program zaštite mentalnog zdravlja do 2026, akcioni plan za njegovo sprovođenje i Nacionalna komisija zadužena da sprovodi reforme iz ovog dokumenta nalaze se na pozitivnoj listi kad je reč o zaštiti mentalnog zdravlja u našoj zemlji, a koje su istaknute na prošlonedeljnom forumu „Globsek 2022” održanom u Bratislavi. Međutim, iznete su i brojne zamerke – nepostojanje registara za poremećaj mentalnog zdravlja, nedovoljna saradnja među lekarima specijalistima iz domova zdravlja sa kolegama iz bolnica i kliničkih centara, ali i nedovoljna edukacija doktora primarne zdravstvene zaštite u lečenju mentalnih poremećaja.
– U određenom delu velikih psihijatrijskih bolnica i ustanova socijalne zaštite u kojima dugo borave osobe sa hroničnim poremećajima, nezadovoljavajući uslovi dovode do nezadovoljavajućeg nivoa poštovanja ljudskih prava osoba sa mentalnim poremećajima. Takođe, iz državnog budžeta ne izdvaja se dovoljno novca za zaštitu mentalnog zdravlja – zamerke su koje je u Bratislavi adresirane na našu zemlju, a na osnovu istraživanja ovdašnjih udruženja pacijenata.
Pored Srbije, još devet timova iz baltičkih i zemalja centralne i istočne Evrope analizirao je brigu o mentalnom zdravlju u svojim zemljama, naglašavajući da je depresija danas najčešći mentalnih poremećaja. Tome u prilog govore procene Svetske zdravstvena organizacije prema kojima depresija pogađa više od 40 miliona ljudi u Evropskoj uniji, ali i činjenica da je pandemija kovida 19 dodatno doprinela rasprostranjenosti anksioznosti i depresije. Kako je virus korona temu depresije učinio vidljivim, stručnjaci širim sveta nazivaju je „tihom pandemijom”.
– Uprkos očiglednoj potrebi da se unapredi briga o mentalnom zdravlju, većina baltičkih i zemalja centralne i istočne Evrope zaostaje za prosekom EU kad je reč o ukupnim ulaganjima. Profesionalne kapacitete, kao i brigu zajednice o ljudima koji su u najvećem riziku od depresije, takođe treba unaprediti – zaključak je istraživanja koja je iznela Ana Mihalkova, regionalni koordinator istraživanja o depresiji.
U Bratislavi je preporučen i niz koraka za poboljšanje lečenja i nege pacijenata koji pate od depresije, a načinjen je i Memorandum pacijenata koji zahteva veću uključenost obolelih u rešavanje problema sa kojima se suočavaju.