Kako objašnjava, zemlje koje su van EU dobijaju daleko manje novca za ekonomski oporavak od onih koje su u EU, a ako bi Srbija otvoreno stala uz Rusiju, bila bi potpuno isključena iz svega zapadnog i vratila se u devedesete, izjavio je Jović.
Jović, koji je ekspert za međunarodne odnose i profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, ocenio je u intervjuu za “Vreme” da će Srbija, ukoliko krene “nekim svojim specifičnim putem koji izjednačava Zapad i Rusiju”, napraviti štetu pre svega sebi, a potom i Republici Srpskoj.
“Naravno, pod uslovom da u ratu Rusije i Ukrajine na kraju pobedi Zapad, i da taj kraj ne bude u dalekoj budućnosti“, dodao je Jović.
Naglasio je da “mnogo toga zavisi od Srbije”.
“Ako ona odluči da sledi Zapad, ne vidim razloga za destabilizaciju u regionu Balkana. Upravo suprotno, vidim mogućnost da se odnosi među zemljama poprave i region dodatno poveže kao što se EU povezala po pitanju rata u Ukrajini“, rekao je Jović.
Poručio je da u tom ratu vidi i šansu za Balkan – da pokaže da je već sada sastavni deo političke i bezbednosne zapadne Evrope i da time izvrši pritisak na EU da vodi politiku brzog, zajedničkog ulaska celog regiona u EU.
Osvrnuo se i na “retuđmanizaciju” Hrvatske u izjavama hrvatskog predsednika Zorana Milanovića, rekavši da se taj nacionalizam najbolje vidi u spoljnoj politici, gde se etnička nacija sada tretira kao relevantna jedinica u međunarodnim odnosima.
“Retuđmanizacija je sastavni deo novog nacionalizma koji je u Hrvatskoj dobio prostora jer se zemlja oseća moćnijom otkada je u EU i NATO“, naveo je on.
Predsednik SANU: Srbija nije ostrvo ili kontinent, ne sme da postane nepoželjna u Evropi
Predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić izjavio je da je rat u Ukrajini možda veći tektonski poremećaj od rušenja Berlinskog zida i da strepi da u ovim geopolitičkim okolnostima “ne postanemo nepoželjni usamljenici Evrope”, prenosi FoNet.
Kostić je, govoreći na redovnoj godišnjoj skupštini SANU, poručio da Srbija nema privilegiju da sama bude ostrvo ili kontinent, “ili da se pak mnogoljudna, što definitivno nije, rasprostire na više kontinenata”.
“Ona je duboko utisnuta u tkivo i kulturu Evrope i od nje ne može odveslati ka nekim drugim prostorima, obećanim ili koje sami sebi neodgovorno obećavamo“, rekao je Kostić i podsetio je da se u drugoj strofi Ode radosti “zloslutno provlače stihovi” – “A onaj ko to nikada nije umeo neka se plačući isključi iz zajednice”.
Biće potrebno mnogo mudrosti i slobodnijeg, nekonvencionalnijeg traženja rešenja za probleme sa kojima se Srbija dugo suočava, a biće potreban i hladni egoizam “da razumemo šta su naši interesi”, kazao je Kostić, navodeći da se sudbonosne odluke, za koje je potrebna podela odgovornosti, donose u “delokrugu neprihvatljivo ograničenog broja osoba”.